Telefon

+385(0)21 48 10 60

Adresa:

Kavanjinova 2, 21 000 Split

Uključite se na webinar “Zdravstveni djelatnici u borbi s COVID- 19“

Uključite se na webinar “Zdravstveni djelatnici u borbi s COVID- 19“

Kako se zdravstveni radnici nose s COVID-19? Kako izgleda svakodnevni rad s pacijentima za vrijeme COVID-19? Boje li se zdravstveni radnici COVID-19? Kako se nositi sa strahom od zaraze? Može li cijepljenje utjecati na plodnost žena i muškaraca? Smiju li se žene koje doje cijepiti? Smiju li se trudnice cijepiti?

Devet komora u zdravstvu, u sklopu kampanje Imaš znanje, budi primjer! organizira webinar “Zdravstveni djelatnici u borbi s COVID- 19”.  Sudjelovanje na webinaru je besplatno, a na njega se možete uključiti u četvrtak, 18. veljače u 18 sati.

Želim se prijaviti na webinar: rebrand.ly/Prijavi-se-na-drugi-webinar
Nakon prijave u četvrtak ćete na mail dobiti link za uključenje u webinar.

Na početku webinara će specijalist ginekologije i porodništva  Boris Ujević, prim. dr.med.   kroz intervju koji će voditi Vesna Štefančić Martić, dr.med., dati odgovore na ključna pitanja o cijepljenju trudnica ili dojilja te o tome utječe li cijepljenje na plodnost žena ili muškaraca.
Sudionici webinara su fizioterapeutkinja Iva Lončarić Kelečić, dipl. physioth., radiološka tehnologinja Monika Likić, mag. radiol. tech., predstojnica Katedre za zdravstvenu i kliničku psihologiju s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, dr.sc. Anita Lauri Korajlija, glavna sestra Klinike za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević, Danijela Miše, mag.med.techn. i primalja Banana Kunina, bacc.obs.

Moderatori webinara su dr. sc. Biljana Kurtović, magistra sestrinstva i dopredsjednik Hrvatske komore fizioterapeuta Zoran Filipović, bacc. physioth.

Ako niste pogledali prvi webinar “Vrhunski hrvatski stručnjaci o cijepljenju protiv COVID-19”, koji je organiziran krajem siječnja u sklopu javnozdravstvene kampanje “Imaš znanje, budi primjer!” možete ga pogledati ovdje https://bit.ly/Pogledaj_webinar_o_cijepljenju

Organizatori javnozdravstvene kampanje “Imaš znanje, budi primjer!” su Hrvatska komora dentalne medicine, Hrvatska komora fizioterapeuta, Hrvatska komora medicinskih biokemičara, Hrvatska komora medicinskih sestara, Hrvatska komora primalja, Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Hrvatska liječnička komora, Hrvatska ljekarnička komora i Hrvatska psihološka komora.

Planirate li se cijepiti?

Devet komora provelo opsežno istraživanje stavova zdravstvenih djelatnika u Hrvatskoj

ČAK 73 % ZDRAVSTVENIH RADNIKA ŽELI SE CIJEPITI ILI SE VEĆ CIJEPILO PROTIV COVID-19

 

Čak 73 posto zdravstvenih djelatnika u Hrvatskoj se ili već cijepilo (24 %) ili se planira cijepiti (49 %) protiv COVID-19.  76 % zdravstvenih djelatnika vjeruje u sigurnost cjepiva, što je visoka razina povjerenja. 10 % zdravstvenih djelatnika se ne planira cijepiti, a nisu preboljeli COVID-19 pa nisu zaštićeni antitijelima. Ovo je tek dio rezultata velikg istraživanja stavova zdravstvenih djelatnika koje je u siječnju, na samom početku javnozdravstvene kampanje „Imaš znanje, budi primjer“ među svojim članovima provelo devet komora u zdravstvu.

U istraživanju je sudjelovao značajan broj zdravstvenih djelatnika, skoro devet tisuća liječnika, medicinskih sestara, fizioterapeuta, primalja, stomatologa, medicinskih biokemičara, psihologa, ljekarnika, radnih terapeuta, sanitarnih inženjera i radiološko-tehnoloških i medicinsko-laboratorijskih djelatnika koji su odgovorili na anketni upitnik upućen svim članovima komora[1].

 

19 % zdravstvenih radnika bilo zaraženo koronavirusom

Zanimljiv podatak ovog istraživanja je da su 2 od 10 ispitanika (19 %) potvrdila da su bili zaraženi koronavirusom. Oko polovice zdravstvenih djelatnika (ispitanika) smatra vjerojatnim mogućnost da se zaraze (56 %), a podjednak broj ih smatra COVID-19 izuzetno opasnom i opasnom bolešću (55 %).

Zdravstveni djelatnici su kroz skalu od 1 do 7 procjenjivali svoje stavove o nekoliko psiholoških prediktora koji ključno utječu na odluku svakog pojedinca o cijepljenju. Spremnost na cijepljenje značajno je veća kod onih zdravstvenih djelatnika koji smatraju da su cjepiva sigurna, koji ne potcjenjuju opasnost od COVID-19, koji manje važu koristi i rizike cijepljenja te onih ispitanika koji imaju veći stupanj kolektivne odgovornosti. Također, najveći dio već cijepljenih i onih koji će se cijepiti protiv COVID-19 su se cijepili i protiv gripe u proteklih pet godina.

Visoko povjerenje u sigurnost cjepiva

Na skali od 1 do 7 ispitanici su povjerenje u sigurnost cjepiva ocijenili visokom ocjenom 5,4, a istu ocjenu su dali i važnosti procjene rizika i koristi od cijepljenja prije donošenja odluke o cijepljenju. Povjerenje u sigurnost cjepiva protiv COVID-19 kod zdravstvenih radnika ukazuje na visok stupanj povjerenja ne samo u cjepivo već u regulatorni proces i rezultate znanosti. Jedan od psiholoških prediktora odluke o cijepljenju je i samozadovoljstvo pojedinca tj. njegov osjećaj da njegovo zdravlje ova zarazna bolest ne može ugroziti. Ono se odražava kroz stav da je cijepljenje nepotrebno, jer COVID-19 nije velika prijetnja. Podrška ovom stavu kod zdravstvenih djelatnika vrlo je niska i iznosi samo 12 %. Četvrti prediktor odluke o cijepljenju je svijest o kolektivnoj odgovornosti tj. motivacija da vlastitim cijepljenjem zdravstveni djelatnici pridonesu smanjenju prijenosa bolesti i tako zaštite druge. Taj stav dijeli 76 % ispitanika.
Cijelo istraživanje možete pogledati ovdje: http://bit.ly/Pogledaj_što_misle_o_cijepljenju_protiv_COVID19

Istraživanje smo proveli u sklopu javnozdravstvene kampanje „Imaš znanje, budi primjer!“ koju provodi devet komora u zdravstvu, a čiji je cilj detaljno informiranje zdravstvenih radnika o cijepljenju. Nositelji javnozdravstvene kampanje su Hrvatska komora dentalne medicine, Hrvatska komora fizioterapeuta, Hrvatska komora medicinskih biokemičara, Hrvatska komora medicinskih sestara, Hrvatska komora primalja, Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Hrvatska liječnička komora, Hrvatska ljekarnička komora i Hrvatska psihološka komora.

[1] U zdravstvu ukupno radi 73 tisuće zdravstvenih djelatnika (ovaj broj ne uključuje nezdravstvene djelatnike zaposlene u zdravstvu)